Na inicijativu Obrtničke komore Međimurja, u utorak je u Velikoj vijećnici Međimurske županije održan Okrugli stol na temu prijedloga Zakona o obrtu koji bi uskoro trebao ući u saborsku proceduru. Na skupu su sudjelovali saborski zastupnici iz 3. izborne jedinice: Sunčana Glavak (HDZ), Natalija Martinčević (HNS), Dragutin Glavina (HNS) i Mario Moharić (SDP), kao i sami obrtnici.
Otvarajući skup župan Međimurske županije Matija Posavec rekao je da Međimurje slovi kao najrazvijeniji dio zemlje što se tiče obrtništva i malog poduzetništva, te da nam nije svejedno kako će se ono u budućnosti razvijati. Smatram da je ovo kompleksna problematika, nastavio je župan, koja zahtijeva uključivanje svih zainteresiranih strana. Samo tako novi Zakon o obrtu doprinijet će daljnjem razvijanju obrtništva.
Predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Slavko Faltak zahvalio je saborskim zastupnicima na odazivu, te očekuje da zaključke s današnjeg Okruglog stola uvaže prilikom glasovanja o novom Zakonu o obrtu.
O prijedlogu Zakona i najspornijim odredbama, ali i o stanju u hrvatskom obrtništvu govorio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec. U raspravu su se ističući potrebu daljnjeg postojanja Komore i obvezatnog članstva uključili obrtnici Franjo Cimerman, Ivan Rešetar i Josip Murković, dok je ravnatelj Tehničke škole Čakovec Dražen Blažeka pohvalio izuzetno dobru suradnju s Komorom, naglašavajući da se strukovno obrazovanje mora provoditi kao i do sada uz stalno podizanje kvalitete obrazovanja naučnika. Međimurski obrtnici nezadovoljni su funkcioniranjem jedinica lokalne samouprave, koje im nekim svojim odlukama otežavaju poslovanje i razvoj i ulaganja, stoga će se u dogovoru s Obrtničkom komorom Međimurske županije popisati svi fiskalni i parafiskalni nameti koje im naše jedinice lokalne samouprave nameću.
Nakon rasprave doneseni su zaključci u kojima stoji da se novim Zakonom o obrtu trebaju osigurati ravnopravni uvjeti poslovanja svih gospodarskih subjekata u državi, bez obzira na njihov oblik organiziranja, što uostalom garantira i Ustav. Posebno je naglašena ravnopravnost u uvjetima stručnosti, čime se štite sami potrošači, privatna imovina, ali i život i zdravlje građana i odgovornost u poslovanju.
Novina koju je predvidio prijedlog Zakona, a koja je izazvala najviše prijepora u javnosti, ona o dobrovoljnom članstvu o Obrtničkoj komori, prema prihvaćenim zaključcima nije dobra. Naime, traži se da članstvo u obrtničkoj komori bude obvezno, uz primjerenu visinu komorskog doprinosa i uz obvezu njezine reorganizacije. Prijelazno razdoblje za reorganizaciju i novi način financiranja ne može biti kraće od godine dana.
I na kraju, zaključeno je da novi Zakon vraća obrazovanje za obrtnička zanimanja isključivo pod okrilje države, odnosno Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, što je potpuno u suprotnosti sa smjernicama razvoja strukovnog obrazovanja u Europskoj uniji. Odustaje se i od naukovanja, unatoč činjenici da se upravo ono pokazuje kao način obrazovanja koje utječe na veću zapošljivost mladih, što nije dobro.
Navedeni zaključci poslat će se predlagaču Zakona.
